Novela „Džemat zaborava' govori o jednoj maloj džamiji u jednoj maloj mahali, jednog našeg malog bosanskoga grada i našem džematile velikom zaboravu. Grad u kojem je Sinan-begova džamija ponikla (mnogo prije nego u našoj prici), a kasnije srušena, a na njenim temeljima podignuto zdanje Doma kulture je Višegrad, a mogao je rahat biti bilo koji drugi bosanski grad, jer isti nas graditeljsko-rušilacki usud veže, iste su duše dobrote, radosti i ljubavi po njima hodile i isti vjetrovi mržnje i zla po njima kovitlali. Dokumentarni dijelovi su prepleteni s imaginarnim, gradeci tako prozno djelo koje se kao literarni pravac ponajbolje definiše engleskim terminom faction-fiction. Uz to, prica se zasniva na izletima iz sadašnjosti osamdesetih godina u neka davna vremena i onda ponovo na povratku osamdesetim godinama, da bismo kazivanje dovršili pocetkom ovog vijeka. Iskustva prošlosti bi trebala voditi boljem razumijevanju sadašnjosti.